ponedjeljak, 13. siječnja 2020.

Neuromitovi: Koji su najčešći?

Neuromitovi: koji su najčešći?

Jeste li među onima koji misle da mi mozak ne koristimo u potpunosti? Mislite li da su ljevoruki kreativniji? Te ideje se šire bez ikakvog dokaza o njihovoj istinitosti. 

S napretkom tehnologije, zanimanje za neuroznanost eksponencijalno raste. Međutim, mnoga znanja i rezultati istraživanja dekontekstualizirani su ili pogrešno interpretirani, što stvara takozvane neuromitove. 

Ovi mitovi o neuroznanstvenim spoznajama ukorijenili su se posebno u obrazovanju. To je dovelo do toga da sami roditelji, učitelji i učenici vjeruju u izvjesna uvjerenja u mozgu koja nisu u potpunosti provjerena.

Štoviše, ove iskrivljene informacije dovele su do korištenja obrazovnih metoda i drugih praksi koje se ne temelje na valjanim dokazima. 

Ljudski mozak
Raskrinkavanje mitova

Svi neuromitovi se temelje na stvarnim znanstvenim saznanjima. 

1. Koristimo samo 10% svog mozga

Ovu bismo tvrdnju mogli smatrati najčešćim neuromitom s obzirom da je neprekidno na usnama nastavnika, tiska, parapsihologa itd. Mit kaže da koristimo samo 10% mozga i da taj postotak može rasti zahvaljujući korištenju tehnika treninga ili učenja, s obzirom na to da je ostalih 90% besplatno i neiskorišteno.

Istina je da je mozak vrlo složen organ i da se zahvaljujući svojoj funkcionalnosti ne može 100% iskoristiti. To ne znači da se vještine ne mogu poboljšati, već da su ta poboljšanja moguća radom na jačanju veza, stvaranju novih mreža i poboljšanju kognitivnog zdravlja. To nije pitanje "prostora".

Ako bi se mozak u potpunosti aktivirao, to bi uključivalo i ogromnu potrošnju energije, osim da istovremeno daje mjesto bilo kojoj vrsti ponašanja. Mozak djeluje aktiviranjem različitih područja koja međusobno dolaze u dodir, kako bi pokrenula kognitivni proces ili ponašanje.

Isto tako, primijećeno je da za vrijeme spavanja cijeli naš mozak pokazuje minimalnu aktivnost. Dakle, da, koristimo 100% mozga, ali u datom se trenutku aktiviraju samo potrebna područja mozga.

2. Bolje učite kada poštujete svoj stil učenja

Drugo je široko rasprostranjeno uvjerenje u obrazovnom okruženju da učenici bolje stječu informacije kada im se daju u skladu s njihovim stilom učenja. Utvrđena su tri različita stila: slušni, kinestetički ili vizualni. Na temelju ove hipoteze, svakog učenika treba naučiti drugačijem stilu.

Ipak, ovo uvjerenje ne temelji se na bilo kakvim znanstvenim dokazima, niti je pokazano da je učenje bolje kad se stekne putem jednog od opisanih kanala. Umjesto toga, očit je nedostatak istraživanja u tom pogledu.

Međutim, svaki je mozak rezultat kombinacije jedinstvenih iskustava i biologije. Stoga je neizbježno da će svaka osoba lakše učiti na određeni način. Ono što sigurno znamo je da kad mozak prima toliko razlicitih podražaja dolazi do zbrke i treba mu više resursa da uključi informacije. Naprotiv, kad ima puno informacija koje pokrivaju različite senzorne kanale, pamćenje i učenje su jači.

3. Polutke su neovisne i određuju osobnost

Ovaj široko rasprostranjeni mit identificira odgovorne za određene mehanizme u svakoj hemisferi mozga i drži da oboje djeluju neovisno. K tome se dodaje i ideja da je jedno od njih dvoje dominantno, što određuje osobine pojedinca, pa čak i osobnost.

Na temelju ove ideje, desna hemisfera je ona umjetničkog, senzornog i svjetlosnog mišljenja. Sa svoje strane, lijeva hemisfera bila bi analitička, odgovorna, precizna, strukturirana i logična.

Zahvaljujući nauci, danas možemo reći da to nije slučaj. Obje hemisfere primaju bilo kakvu informaciju i obrađuju je na isti način. Međutim, određene funkcije posebno obavljaju područja koja se nalaze u jednoj ili drugoj hemisferi. Međutim, informacije u cjelini obrađuju se putem međusobnih veza, osim ako nema organskih poremećaja.

Nadalje, iako lijeva ili desničarska podrazumijeva prevlast jedne hemisfere nad drugom, to nema nikakve veze s vrstom obrade informacija ili osobnošću osobe. U svakom slučaju, stavovi i vještine svakog određuju se prije svega iskustvom i drugim nasljednim čimbenicima.

Dvije hemisfere
I to nije sve ... Ostali neuromitovi
Postoje i drugi neuromitovi, poput onog da možemo steći mnoge vještine do 3 godine starosti, ili ono da je inteligencija naslijedjena i da se ne može poboljšati, ili da šećer ima negativan utjecaj na pažnju...U biti, vrlo je važno podvući pogrešna uvjerenja koja određuju tako važne aspekte kao što je obrazovanje.

Zahvaljujući nekim istraživanjima, znamo da 95% profesora vjeruje u neuromitove i to će uticcati na njihova očekivanja od učenika i način na koji će raditi s njima (efekt pigmaliona). Stoga se moraju širiti ispravne znanstvene informacije i ispravno širiti znanstveni rezultati.



doktorica.org

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.

Neuromitovi: Koji su najčešći?

Neuromitovi: koji su najčešći? Jeste li među onima koji misle da mi mozak ne koristimo u potpunosti? Mislite li da su ljevoruki kreativniji?...