nedjelja, 24. ožujka 2013.

Mitovi o meditaciji


DESET MITOVA O MEDITACIJI

 U petnaest godina prakticiranja, proučavanja i poučavanja meditacije otkrio sam da se taj pojam često pogrešno razumije.
 To je velika šteta jer od meditacije, kada se ona ispravno razumije i izvodi, svatko može imati velike koristi. Budući da postoji mnogo različitih vrsta meditacije, nema njezine opće prihvaćene definicije. Međutim, sličnosti koje postoje među njima postaju sve očitijima što duže i dublje čovjek meditira. Ovdje izložene ideje pokušavaju naglasiti univerzalne vidove meditacije i temelje se na filozofiji i praksi koju je dao Prabhat Rainjan Sarkar, utemeljitelj duhovno-društvene organizacije Ananda Marge i društveno-ekonomske teorije PROUT (Progressive Utilization Theory), Teorija progresivnog korištenja).




1. Meditacija je usredotočenje (koncentracija) na riječ ili djelovanje
 Iako je usredotočenje zasigurno sastavni dio meditacije, ona predstavlja mnogo više od samog usredotočenja. Postoje dvije ključne razlike između ta dva pojma, a one se odnose na samu tehniku te na njihov konačni cilj. U meditaciji je osim tehnike vrlo važna ideacija i njezino značenje. U jogičkoj tradiciji postoji drevna izreka "Što misliš, to i postaješ". Usredotočenje na riječ "jedan", usmjeravanje pažnje na plamen svijeće, zadubljivanje u jogging ili neku drugu aktivnost ne može nas odvesti našem istinskom sebstvu. Ove su tehnike korisne za mentalni razvoj, međutim meditacija je namijenjena i vodi duhovnom razvoju. Meditacija nam omogućuje da postanemo potpuno svjesni svih mogućnosti koje kao ljudska bića posjedujemo. Istinska meditacija ne prihvaća ograničeno shvaćanje sebstva. Ona nas vodi prema Beskonačnom, a Beskonačno je iznad same tehnike.
2. Meditacija je samo jedna od tehnika opuštanja i smirivanja uma
 Iako su vježbe opuštanja vrlo korisne za meditaciju, one su samo početak. Slično tome, smirenost uma je samo jedna od dobrobiti koju donosi meditacija. Meditacija nas vodi samosvijesti u najširem smislu te riječi. Ponekad je samosvijest bolna i uznemirujuća. Ponekad nas meditacija vodi u neugodne dijelove našeg uma. Tada možemo pomisliti da se više ne nalazimo na putu meditacije. Međutim, shvate li se na ispravan način, te nam teškoće mogu iznimno pomoći u samorazvoju. Moramo prihvatiti sve ono što se u nama nalazi. Ovo samoprihvaćanje je prvi korak prema samopromjeni. Nakon njega možemo nastaviti istraživati dublje slojeve svojega uma. Istina je da je jedan od konačnih ciljeva meditacije postići blaženo stanje istinskog unutarnjeg mira. Također je istina da ćemo procesom meditacije polako, ali sigurno postići smirenost uma. No trebamo upamtiti da nas meditacija, zato što nas čini svjesnijima, također otvara bolu koji postoji unutar i izvan nas. Na taj nam način pomaže da razvijemo suosjećanje.
3. Ne mogu meditirati jer:
 a) ne mogu se koncentrirati
 b) ne mogu dugo vremena sjediti; položaj postaje neudoban
 c) okolina je prebučna
 d) nemam vremena
 e) nemam dovoljno samodiscipline
 Ovo je samo pet najčešćih isprika za odustajanje od meditacije. Svatko (uključujući i one koji redovito meditiraju) ima čitav popis takvih isprika. Unatoč tome milijuni ljudi redovito meditiraju. Kada biste napravili istraživanje među ljudima koji redovito meditiraju, otkrili biste da su svi imali navedene probleme, a često i mnoge druge. Kako je moguće da su ipak naučili meditirati? Radi se jednostavno o tome da su prihvatili činjenicu da učenje bilo čega vrijednoga zahtijeva izvjestan napor. Budući da meditacija uključuje otkrivanje mnogo sakrivenih dijelova vlastitog bića, jasno je da, posebno na početku, zahtijeva određeni napor. Na poteškoće trebamo gledati kao na izazove. Život je uvijek pun izazova čije prevladavanje razvija volju i unutarnju snagu, a upravo to je način na koji učimo i razvijamo se.
4. Meditacija je ezoterična i neznanstvena praksa koja je strana kulturi iz koje potječem
 Naprotiv, meditacija je univerzalna praksa koja se tisućama godina prakticira diljem svijeta. Premda su neke kulture usklađenije s praksom i filozofijom meditacije, ona ima korijene u svim svjetskim duhovnim baštinama. Unatoč tajanstvenosti koja je ponekad obavija, činjenica je da svatko može naučiti meditirati. Ispravna poduka i redovita praksa važne su kao što su važne i da bi se, primjerice, naučilo svirati neko glazbalo. Tehnike meditacije sustavno su se razvijale najmanje 7000 godina. Mnogi ljudi su u laboratoriju svojega uma istraživali brojne tehnike meditacije. Kada se radi o ispravnoj tehnici meditacije, tada nema mjesta slučajnosti. Koliko postoji tehnika nekog učenja koje su se razvijale toliko dugo vremena? Meditacija je jedinstvena zato jer je ona znanost našeg unutarnjeg bića, ona je intuitivna znanost. Toliko je intuitivna da fizika na Zapadu tek sada počinje razumijevati neke vidove konačne prirode stvarnosti koje su jogini spoznali prije nekoliko tisuća godina. Umjesto da meditaciju smatramo neznanstvenom, trebali bismo proširiti naše shvaćanje pojma znanosti.
5. Meditacija je bijeg od stvarnosti. Ona će me previše odvući u unutarnji svijet, daleko od mojih praktičnih potreba i praktičnih potreba drugih ljudi
 Prakticiranje ispravno naučene meditacije često nas vodi prema većoj uključenosti u svijet. Jedan od ciljeva meditacije je iskusiti jedinstvo svega stvorenog. Što dublje uranjamo u svoje istinsko sebstvo, postajemo svjesniji povezanosti svih bića. Iz te svjesnosti proizlazi suosjećanje, ljubav za druga bića i snažnija želja za uspostavljanjem pravednog poretka u svijetu. Meditacija nam pruža širi vidik s kojega možemo promatrati svoj svakodnevni život te nam daje mentalnu ravnotežu kojom možemo pravilnije usmjeriti svoje djelovanje. Meditacija može promijeniti naš vrijednosni stav prema svijetu, međutim ona to ne čini tako da nam uskraćuje mentalnu hranu, nego naprotiv, tako da nam je sve više daje.
6. Meditacija je samo mentalna vježba
 Nema sumnje da meditacija započinje u umu. Njezin vrhunac se, međutim, nalazi u našem srcu, u najdubljoj jezgri našega srca u kojoj osjećamo ljubav za sva bića. Meditacija se naziva praksom univerzalnog srodstva jer istražujući dublje slojeve svojeg uma otkrivamo kako razlike među nama nestaju. Stoga ne iznenađuje činjenica da mnoge tehnike meditacije kao sastavni dio svoje prakse koriste predaničko pjevanje, ples i glazbu. Na duhovnom su putu otvoren um i otvoreno srce neraskidivo povezani.
7. Meditacija je za mene previše složena i zahtijevna
 Početna tehnika meditacije je začuđujuće jednostavna. Mnoge sam ljude za svega nekoliko minuta podučio osnovnoj tehnici. Ono što zahtijeva vrijeme i napor jest utemeljenje u redovitom izvođenju meditacije. Paradoks meditacije je u tome što osnovnu pouku možete dobiti u samo nekoliko minuta i onda ostatak života provesti otkrivajući mudrost koja se krije u toj pouci. Na sreću ne trebate to raditi sami. Vodstvo za taj put i društvo lako su dostupni.
8. Budem li previše ili preduboko meditirao/meditirala, izgubit ću svoju osobnost
 Baveći se meditacijom, ne gubimo osjećaj svojeg "ja". Mi ga ustvari produbljujemo i širimo. Razotkrivamo dijelove svojega bića za koje smo jedva znali da postoje i počinjemo osjećati svoju povezanost s drugima. Osim toga, dobivamo potpuno novi osjećaj sebstva koji je ljepši i blaženiji nego što smo mogli i zamisliti.
9. Meditacija je u suprotnosti s mojim vjerskim uvjerenjem i vjerskom praksom
 Jedan od ciljeva meditacije jest svakom čovjeku dati iskustvo duhovne zbilje o kojem govore sve religije. Zbog toga meditacija približava čovjeka srži bilo kojeg religijskog vjerovanja.
10. Meditacijom ću lako postići blaženstvo
 Mnogi se početnici obeshrabre ako u kratkom vremenu tijekom meditacije ne dožive nikakvo dramatično ili blaženo iskustvo. Istina je da neki ljudi imaju čudesna iskustva već na samom početku meditiranja, međutim većina nas treba marljivo prakticirati meditaciju mjesecima ili godinama prije nego što počnemo dostizati viša stanja svijesti. Često se događa da je promjena koja se zbiva u nama postupna i na prvi pogled nezamjetna. Meditacija je polagan, ali siguran proces unutarnjeg rasta i širenja svijesti. Polagan je zato što je stvaran. Promjene se često javljaju duboko u našoj nutrini gdje sebe ne možemo lako vidjeti.

 Koliko se brzo one događaju i u kojoj ih mjeri zamjećujemo, potpuno je individualna stvar. Isto kao što se knjiga ne može suditi prema koricama, tako se ni duhovno postignuće i samospoznaja ne mogu prosuđivati prema vanjskim promjenama. Važno je upamtiti daje većina nas prije nego što je počela meditirati provela dugo vremena u zaokupljenosti vanjskim svijetom. Zar je realno očekivati da ćemo nakon 20, 30, 40 ili više godina usmjerenosti prema van biti sposobni lako se i brzo okrenuti prema sebi i dobiti jasne uvide o sebi za samo nekoliko tjedana? Na sanskrtu, jeziku koji je majka svih indoeuropskih jezika, meditacija se naziva sadhand. Sadhand znači "napor"; to je napor da se upotpuni samog sebe, da se postane cjelovit. Zbog toga su iskrenost i napor ono najvažnije stoje potrebano za meditaciju.
 izvor:joschua.biz

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.