srijeda, 27. ožujka 2013.

Naučite da vodite život, a ne on vas!

Dinamičan tempo života ostavlja nam sve manje prostora za neka lična zadovoljstva, druženje sa porodicom, djecom i prijateljima. Mnoga istraživanja ukazuju na veliki broj osoba koje zbog posla provode jako malo vremena sa najbližima. Mnogi sretan i ispunjen život povezuju sa uspjehom na poslovnom planu, pa žrtvuju dosta toga da bi ostvarili svoj cilj.




S druge strane najviše trpi porodica, odnosno dejca kojoj se ne može nadoknaditi vrijeme koje nisu proveli sa roditeljima. A tek nedostatak vremena za neko lično zadovoljstvo – čitanje knjige, odlazak na utakmice, u bkino ili pozorište, druženje sa prijateljima. 

Za mnoge od nas najveći izazov je da u savremenom društvu pronađemo životni balans, što nije nimalo lako. O tome kako se organizovati, pronaći svoj model životnog balansa, postaviti prioritete, iskoristiti vrijeme što je najbolje moguće, razgovarali smo sa Miom Popić, psihoterapeutom.

Doživljaj sreće i ispunjenosti određen je ciljevima kojima stremimo. 

Ukoliko nam je cilj da se ostvarimo u emotivnom i poslovnom smislu, onda ćemo sreću osjećati onda kada se profesionalno razvijamo u onom smjeru u kom smo to zamislili i kada sa lakoćom uspostavljamo emotivne odnose sa ljudima koji nam se dopadaju. Verujem da bi se univerzalni koncept sreće mogao svesti na formulu koju je svojevremeno Frojd ponudio da se istinska psihička dobrobit čoveka očitava u njegovoj sposobnosti da voli i da radi. 

Ljudi teže da sa drugima uspostave odnose koji se zasnivaju na ljubavi i privrženosti. U prilog tome govore i brojna istraživanja koja ukazuju na značajnu vezu između mentalnog zdravlja i doživljaja ljubavi i prihvaćenosti od nama važnih osoba. Nezadovoljenje ove potrebe ima značajne negativne posljedice po samu ličnost i dovodi do frustriranosti, neispunjenosti i tuge. Sa druge strane, želja za ostvarenjem na profesionalnom planu proizilazi iz potrebe svakog čovjeka za poštovanjem i samopoštovanjem. Ove potrebe podstiču ga da bude kompetentan u stvarima kojima se bavi, da bude jak i nezavisan i da veruje u sebe.


Da li je moguće dobro balansirati između posla i privatnog života i biti zadovoljan i na jednom i na drugom polju?

- Nije lako biti posvećen roditelj i partner/ka i ujedno održavati zadovoljavajući nivo društvenog života nakon 12 sati rada, brojnih sastanaka i nužnih stresova koji ispunjavaju naš dan. Ipak, da li ćemo dozvoliti da posao nosimo sa sobom kući zavisi od načina na koji gledamo svoj život i stvari koje nam se dešavaju. Kada na svakodnevne stresove gledamo kao na nešto što je očekivano i sa čim imamo kapacitete da se nosimo, nećemo dozvoliti da oni utiču na naš privatni aspekt funkcionisanja. Međutim, ako vjerujemo da to što nam se dešava ne možemo da podnesemo, veći dio dana provešćemo užasavajući se nad tim lošim stvarima. Ukoliko prihvatimo ono što ne možemo da promijenimo, a nastojimo da promijenimo ono što nas ometa i na šta možemo da utičemo, probleme ćemo efikasno rješavati. Vjera u sposobnosti da se nosimo sa životnim nevoljama i spremnost da probleme rješavamo umesto da ih guramo pod tepih, ključni su u uspješnom balansiranju između posla i privatnog života.

Šta najviše utiče na životnu ravnotežu, odnosno na to kako je mi doživljavamo i šta od nje očekujemo?

- Društvo u kome živimo u velikoj mjeri diktira koje ćemo aspekte života visoko vrijednovati. U savremenoj kulturi najveći značaj se pridaje romantičnoj ljubavi, a odmah zatim i razvoju karijere. Društvo pred nas postavlja zahtjeve da se ostvarimo u emotivnom i profesionalnom smislu, jer jedino na taj način sebe možemo smatrati dovoljno vrijednim. Iako većina zaista teži tome da budu i porodični i poslovni ljudi i da uravnoteže ove aspekte života, mnogi će ipak veći značaj pridati profesionalnom i društvenom životu i nastojati da uspostave balans između ovih aspekata. Dakle, doživljaj životne ravnoteže zavisi od toga između čega smatramo da treba da pravimo ravnotežu, odnosno koje oblasti života smatramo vrijednim.

Šta najviše narušava životni balans?

- Najviše ga narušavaju odlaganje rješavanja problema i obaveza, izbegavanje suočavanja sa ljudima koji narušavaju naša prava, prećutkivanje onoga što nas muči, guranje problema pod tepih, nezdrave životne navike kao što su pretjerano konzumiranje hrane ili alkohola, pušenje. Iako kratkoročno gledano ove strategije pomažu da automatski smanjimo napetost izbjegavajući suočavanje sa problemom, dugoročno one slabe naše kapacitete da se na adekvatan način uhvatimo u koštac sa onim što nas muči. Prvobitno mali problemi na kraju postaju veliki, ne znamo sa koje strane da im priđemo kako bi ih riješili. Iscrpljeni brigom oko toga kako ćemo izaći na kraj sa njima oni počinju da narušavaju naše psihičko zdravlje. 


Savjeti za postizanje životne ravnoteže

* Razmišljajte racionalno – umesto da zahtijevate da se život odvija po vašim pravilima, prihvatite da se realnost ne pokorava vašim željama. Život je ispunjen brojnim stresovima, a kako ćete se sa njima nositi zavisi od toga kako na njih gledate. Prihvatite da su oni sastavni dio života, ne kukajte već aktivno tražite rešenja.
* Ne odlažite obaveze – jer će vas sutra sačekati duplo više posla.
* Razgovarajte o problemima – ne dozvolite da oni porastu tako da ne znate sa koje strane da im priđete.
* Relaksirajte se – izdvojite vrijeme kada ćete biti posvećeni samo sebi bilo da je to čitanje knjige, šetnja, večera sa prijateljima, sport,
* Napravite nedjeljni plan aktivnosti i obavezno u njih uvrstite i one koje su za vašu dušu. Kada ih “ubacite” u plan time ste sebe obavezali i da ih sprovedete.

Sanja Kostić, objavljeno u Vecernjim novostima

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.