četvrtak, 3. siječnja 2013.

Zbog čega sanjamo?


Neki znanstvenici imaju teoriju da snovi u biti ne služe ničemu, dok drugi smatraju da su snovi vrlo važni za mentalno, emocionalno i psihičko zdravlje svake osobe

„O, malen je dar nam dan,
jer sav život - to je san
a san su i sami snovi"



Koliko puta ste se probudili i iznenadili što ste sanjali trenutak prije? Koliko puta ste se pitali što bi misteriozan sadržaj snova mogao značiti i zašto uopće sanjate snove koje sanjate, jer često nemaju nikakve veze s realnošću? No, vi niste jedini sa svim ti pitanjima. Snovi su tijekom proteklih tisuća godina fascinirali filozofe, znanstvenike i velike mislioce, no je prošlo stoljeće donijelo prava empirijskih istraživanja i znanstvenih studije.

Prije nego što barem pokušamo odgovoriti zašto sanjamo, odgovorit ćemo na pitanje što su ustvari snovi. Snovi mogu uključivati bilo koju sliku, misao i emociju koju iskusite tijekom spavanja. Mogu biti realistični ili vrlo nejasni, puni lijepih emocija i zastrašujućih slika, fokusirani ili nerazumljivi, jasni ili zbunjujući.

A koja je svrha snova? Tu se brojni znanstvenici i stručnjaci na žalost ne mogu složiti, pa nije prihvaćen niti jedan univerzalni odgovor. S obzirom da veliku količinu vremena koju provedemo spavajući i sanjajući i na činjenicu da istraživači još uvijek ne razumiju svrhu spavanja, naš odgovor može se činiti zbunjujući. No, bilo kako bilo, važno je uzeti u obzir da znanstvenici još uvijek do kraja nisu otkrili koja je sama svrha samog spavanja.

Neki znanstvenici imaju teoriju da snovi u biti ne služe ničemu, dok drugi smatraju da su snovi vrlo važni za mentalno, emocionalno i psihičko zdravlje svake osobe. Određena istraživanja su pokazala, makar nisu dokazana, da bi funkcija snova moga biti u sagledavanju novog „materijala“ koje smo pohranili u memoriju tijekom vremena jada smo budni i to na način da nam smanjuje emocionalnu uzbuđenost, što nam pak pomaže nositi se s daljnjim traumama i stresnim situacijama tijekom sljedećeg dana. No, to je samo jedna od brojnih teorija. Evo nekoliko poznatijih, koje su zaokupile znanstvenu zajednicu dugih niz godina.

Psihoanalitička teorija snova

Sigmud Freud se dugi niz godina bavio proučavanjem snova kao dijelom svojih psihoanalitičkih istraživanja. On je u svojem radu došao do zaključka da su snovi nesvjesni prikazi želja, misli i motivacija. Prema Feudovom psihoanalitičkom gledištu nečije osobnosti, on je smatrao da sve ljude pokreću agresivni i seksualni instinkti koji su potisnuti zbog svijesti o samome sebi kao osobi. S obzirom da upravo spomenute instinkte ne ističemo tijekom budnog razdoblja, oni dolaze u našu svijest u snovima.

U knjizi „Tumačenje snova“ Freud je napisao da su snovi „prikrivena ispunjenja potisnutih želja“. Također, je opisao dvije različite komponente snova – manifestnu i latentnu komponentu. Manifestni snovi sastoje se od stvarnih slika, misli i sadržaja, dok se latentni snovi sastoje od sakrivenih psiholoških značenja.

Iako su njegove određene teorije iz psihoanalize kasnije pobijene, Freudova istraživanja i dalje se nalaze pod povećalom brojnih znanstvenika, koji iznova preispituju njegove teorije, a njegove knjige su osnovna „lektira“ psihologa i brojnih istraživača. I na kraju ostaje činjenica da je Freud pridonio na popularnosti tumačenja snova, koja je zadržala sve do danas. Ono što je definitivno najveći nedostatak njegovih istraživanja snova je da nisu pokazala psihološku važnost snova.



Teorija aktivacije i sinteze snova

Ovu teoriju po prvi puta su preložili J. Allan Hobson i Robert McClarley 1977. godine, prema kojoj se tijekom sna (REM faze) u mozgu aktiviraju neuroni koji uzrokuju aktiviranje limbičkog sustava u mozgu (uključujući centralni dio limbičkog sustava amigdalu i hipokampus), a koji je povezan s emocijama, osjetilima i memorijom. Odnosno prema toj teoriji, naš mozak za vrijeme sna sintezira i interpretira ovu unutarnju aktivnost, u nadi da će naći značenje tih signala, a rezultat toga su snovi.

Ta teorija sugerira da su snovi subjektivna interpretacija signala koji se generiraju tijekom sna u mozgu. No, Hobson isto tako ne smatra da snovi nemaju nikakvo značenje. On tvrdi da je sanjanje naše najkreativnije stanje svijesti, u kojima kaotična i spontana rekombinacija kongitivnih elemenata, proizvodi novu priču i ideje. I dok je većina tih ideja besmislena, samo jedna dobra ideja iz snova koja je korisna znači da sanjanje nije uzaludno.

Druge teorije snova

Ovo su još neke od ideja i teorija, što bi snovi mogli značiti i kakvu bi ulogu mogli imati u ljudskom životu.
Snovi su rezultat na vanjske podražaje koje naš mozak pokušava objasniti za vrijeme spavanja. Primjerice, zvuk zvonjenja telefona može biti ukomponiran u san, itd.
Snovi služe za „čišćenje“ nepotrebnih podataka iz mozga, kao što je slučaj s kompjuterskom memorijom, te osvježenje kako bi bio spreman za rad kada se probudimo.
Osoba koja sanja je u mogućnosti povezati različite misli i emocije u sigurnom okruženju. Aktivacija mozga kreira slabu povezanost između misli i ideja, koje su pak uvjetovane emocijama osobe koja sanja.

Zanimljive činjenice o snovima

U prosječnom životnom vijeku, osoba će provesti 6 godina, odnosno više od 2100 dana, sanjajući.

U toku jedne noći možete imati od četiri do sedam snova. U prosjeku svake noći sanjamo svakih sat ili dva.

Prosječna epizoda sanjanja traje 10 do 15 minuta, iako se čini puno dulje.

Prvi znakovi tumačenja snova pronađeni su na glinenim pločama koje datiraju unatrag najmanje 4000 godina.

Osobe koje su znale tumačiti snove bile su veoma cijenjene u starom Rimu i Grčkoj, i njihov je savjet tražen uvijek prije važnih političkih i vojnih odluka.

Ovisnici o cigaretama koji se odvikavaju od pušenja imaju intenzivnije snove od nepušača ili pušača.

Dojenčad i bebe sanjaju isto kao i odrasli, no istraživanja su pokazala da ne sanjaju o sebi. Oni se u svojim snovima pojavljuju tek nakon treće ili četvrte godine života.

I životinje sanjaju – Istraživanja su provedena kod mnogih životinja i sva su pokazala iste moždane valove za vrijeme sanjanja kao i kod ljudi.



Nije moguće istovremeno sanjati i hrkati.

Emocije - najčešća emocija koja se javlja u snovima je anksioznost. Negativne emocije su češće od pozitivnih.

Muškarci i žene različito sanjaju - Muškarci više sanjaju o drugim muškarcima. Oko 70 posto likova u snu muškarca su drugi muškarci. S druge strane, snovi žena sadrže gotovo jednak broj muškaraca i žena. Osim toga, muškarci općenito proživljavaju agresivnije emocije u svojim snovima nego žene.

Prekognitivni snovi - rezultati više istraživanja ustanovila su da je između 18 i 38 posto ljudi doživjelo barem jedan san u kojem su predvidjeli budućnost, a 70 posto ljudi je doživjelo deja vu. Postotak osoba koje vjeruju u prekognitivne snove je još veći - u rasponu od 63 do 98 posto.

Za vrijeme sanjanja možete doživjeti orgazam - Vi ne samo da možete osjetiti užitak seksa u snovima jednako kao i dok ste budni, već možete doživjeti i pravi, jednako intenzivni, orgazam. Osjeti koje osjećate dok lucidno sanjate (dodir, užitak i sl..) mogu biti jednako ugodni i intenzivni (ili čak i jači) kao i iskustva u "stvarnom" svijetu. I muškarci i žene doživljavaju seksualno uzbuđenje tijekom većine snove, bez obzira na to je li neki san bio seksualne prirode ili ne.

Epski snovi – oni mogu biti veoma stvarni i mogu vam promijeniti život. Ovi snovi su toliko snažni i intenzivni da ćete nakon njih postati svjesniji vašeg prirodnog okruženja. Epski snovi će vam dati svježu i novu perspektivu na neki aspekt života. Kad se probudite iz ovakvog sna osjećate se kao da ste otkrili nešto duboko ili nevjerojatno. Ovaj ćete san pamtiti još godinama ili čak cijeli život. Ljudi koji su doživjeli ovu vrstu snova često navode priču koja se nastavlja, a koja prikazuje potpuno drugačiji život od ovog kojeg inače vode. Mnogi ljudi spavaju tijekom epskih snova, sanjajući usred snova.

relaxforum

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.