četvrtak, 3. siječnja 2013.

Klimatske promjene


U 20. stoljeću temperatura je narasla za 0.6 stupnjeva celzijusa. 2007. godina druga je najtoplija godina u povijesti mjerenja. Štoviše, počevši od 1990. godine dosad je zabilježeno čak 14 najtoplijih godina u modernom dobu. Godišnje otapanje ledenjaka danas je 1,6 puta brže nego u devedesetim godinama prošlog stoljeća, te čak 6 puta brže nego u osamdesetima. Ozon u stratosferi je smanjen za 10 do 15 posto tijekom zadnjih šest desetljeća, a na južnom polu i do 60%. Sve su to promjene koje se s klimom događaju u zadnje vrijeme, a upućuju na postojanje problema.


Klima je prosječno stanje atmosfere nad određenim mjestom u određenom razdoblju, a najčešće se prati u razdoblju od 30 godina. Određuje se na osnovi klimatskih elemenata: radijacije, temperature, tlaka zraka, smjera i brzine vjetra, vlage zraka i evaporacije, naoblake i trajanja sijanja sunca, padalina i snježnog pokrivača. Za promjene u klimi je navodno kriv čovjekov utjecaj, što se posljednjih godina i sve češće dokazuje.

Posljedice klimatskih promjena

Globalno zatopljenje najvidljivija je posljedica klimatskih promjena. Zemlja se zagrijava sunčevim zračenjem i emitira oko 70% zračenja dospjelog na površinu. Staklenični plinovi u atmosferi apsorbiraju dio tog zračenja čime dolazi do zagrijavanja atmosfere, što se naziva učinkom staklenika. Zahvaljujući tome, Zemlja održava klimu povoljnu za sva živa bića. Iako je donedavno smatrano da je ugljikov dioksid, koji se oslobađa izgaranjem fosilnih goriva, glavni krivac za globalno zatopljenje, zadnja istraživanja upućuju na to da su najveći uzročnici ipak troposferski ozon, metan, hlorofluorougljenici i sitne čestice čađi.

Globalno zagrijavanje uzrokuje sve brže topljenje ledenjaka. Znanstvenici su na Mount Everestu izmjerili da se točka na kojoj se led topi pomakla za 50 metara, što je dvostruko više od normalnog. Slično se događa i na Greenlandu, Alpama i ostalim ledenjacima. Topljenje ledenjaka uzrokuje sve više problema, jer se u njima nalazi 70% svjetskih rezerva slatke vode, tako da se topljenjem ledenjaka smanjuju i količine rezervi slatke vode. Led koji se topi podiže razinu mora, te se očekuje da će se morska razina podići za jedan metar do kraja 21. stoljeća, što će rezultirati potapanjem nekih otoka i priobalnih područja. Tako bi probleme sa podizanjem razine mora mogao iskusiti Bangladeš koji se nalazi na nadmorskoj razini od jednog metra, te Nizozemska koja se već sad nalazi ispod razine mora, što rješava nasipavanjem, kanalima, pumpama...

Osim toga otapanje ledenjaka smanjuje slanoću, a samim tim i gustoću mora, koja je povezana s intenzitetom kretanja morskih struja. Tako bi slabljenje golfske struje koja se kreće Atlantikom, rezultiralo oštrijim zimama i hladnijim ljetima. Neki znanstvenici predviđaju da bi golfska struja mogla i nestati, i to već između 2025. godine i kraja stoljeća, zbog čega bi se Europa i Sjeverna Amerika suočile s novim ledenim dobom.

Globalno zatopljenje pogoduje i širenju nekih bolesti poput malarije i kolere, jer se zatopljenjem širi područje u kojem uzročnici tih bolesti mogu živjeti. Smatra se da 150 000 ljudi godišnje umire od posljedica klimatskih promjena, a čak 5 milijuna oboli od bolesti uzrokovanih njima. Prema nekim procjenama taj bi se broj do 2030. godine mogao udvostručiti, a bolesti najčešće pogađaju upravo stanovništvo nerazvijenih zemalja.

Promjene u klimi dovest će i do izumiranja raznih životinjskih i biljnih vrsta koje neće biti sposobne prilagoditi se promjenama, pa se tako predviđa da će do 2050. godine nestati skoro trećina vrsta. Ekstremne suše kao posljedica globalnog zatopljenja uzrokovat će i širenje pustinja, a samim time i smanjivanje nastanjivih površina za čovjeka.

Kako spriječiti klimatske promjene?!

U okviru konvencije Ujedinjenih naroda stvoren je protokol, poznat kao Protokol iz Kyota, koji govori o smanjenju klimatskih promjena, a stupio je na snagu 16. veljače 2005. kad ga je ratificirala Rusija. Tim sporazumom određeno je da se smanji emisija ugljičnog dioksida i još pet drugih stakleničnih plinova za 6 do 8 posto u odnosu na 1990. godinu i to do 2012. godine. Hrvatska je Protokol iz Kyota ratificirala 27. travnja 2007. godine čime je postala njegova 170. zemlja potpisnica.

Kako bi smanjili emisiju stakleničnih plinova, znanstvenici pozivaju na korištenje obnovljivih izvora energije, energetsko korištenje otpada, promjenu tehnologija u industriji, razvrstavanje otpada, izolaciju zgrada, korištenje javnog prijevoza ili automobila koji troše manje goriva, te na pošumljavanje.

Klimatske promjene u prošlosti

Klima se u prošlosti Zemlje mijenjala više puta. Kod nagle promjene klime dolazilo je do velikih izumiranja vrsta. Uzroci klimatskih promjena bili su razni, pa se tako za razdoblje u kojem su izumrli dinosauri krivi asteroid koji je pao na Zemlju i podigao veliki oblak prašine koji je smanjio sunčevu radijaciju, što je dovelo do niskih temperatura.

U zemljinoj prošlosti zabilježeno je više ledenih doba, a posljednje se dogodilo u kenozoiku. Za vrijeme ledenih doba temperatura nije jednaka, već se izmjenjuju hladna i topla razdoblja, pa je srpski znanstvenik Milutin Milanković promatrajući promjene temperature ustvrdio da na klimatske promjene utječu astronomski faktori. Tako je zaključio da su tri faktora odgovorna za zahlađenja odnosno zatopljenja promjene u Zemljinoj putanji oko Sunca, koja se događaju svakih 100 000 godina, promjene u nagibu zemljine osi prema ravnini ekliptike, što se dešava u ciklusima od 41 000 godina, te promjene u položaju osi prema ekliptici, pri kojem kut nagiba Zemlje ostaje isti, a što se ponavlja svakih 19 000 do 23 000 godina. Promatrajući te faktore uočavaju se pravilnosti u izmjeni ledenih doba u prošlosti, no valja naglasiti da to nisu jedini faktori koji će utjecati na promjenu klima.

Je li globalno zatopljenje samo mit?!

Znanstvenici koji se protive Kyotskom protokolu smatraju da nema dokaza da je čovjek prouzročio klimatske promjene, te da se tu radi samo o pretpostavkama. Neki znanstvenici su skeptični glede globalnog zatopljenja te smatraju da je to samo paravan koji služi za upravljanje masama. Više od 400 uglednih znanstvenika napravilo je studiju koja pokazuje da su podaci o klimatskim promjenama koji su prezentirani čovječanstvu u knjizi Ala Gorea "Neugodna istina", te istoimenom filmu, pretjerani.

Ti skeptični znanstvenici smatraju da će se politikom globalnog zatopljenja čovječanstvo uvjeriti da slijedi razdoblje velike oskudice, što će rezultirati podizanjem cijena osnovnih životnih namirnica, čime će se jaz između bogatih i siromašnih još više povećati. Životni standard će pasti, a ljudi će biti prisiljeni raditi razne poslove pod lošim uvjetima i niskim plaćama samo da bi mogli preživjeti, ističu oni i ustraju u tvrdnji da je problem ljudskog utjecaja na globalno zatopljenje izmišljen s ciljem prosperiteta bogatih zemalja. Je li to točno, vidjet ćemo tek pak u budućnosti, no svejedno treba paziti na ekologiju i po mogućnosti ostaviti Zemlju u dobrom stanju budućim generacijama, u čemu su svi suglasni.
Izvor:Funkymem

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.