nedjelja, 6. svibnja 2012.

Zablude o ljudskom mozgu

Unutar lubanje ne prevladava siva boja, koristi se više od deset posto mozga, a slušanje Mozarta ne čini ljude pametnijima


O ljudskom mozgu još uvijek se zna razmjerno malo, ali puno se toga priča. Ljudi kažu da je mozak siv, pa da se, kad naučite nešto novo, na njemu pojavi brazda, da koristimo samo 10 posto mozga i tako dalje. Stoljećima se o mozgu stvaraju razni mitovi, a neki od njih spadaju u prvoklasne gluposti.

Slušanje Mozarta povisuje inteligenciju

Još pedesetih godina liječnik Albert Tomatis koristio je Mozartovu glazbu za liječenje pacijenata s oštećenim govorom i sluhom, te od tada traje ovo rašireno vjerovanje. Mozartov efekt potvrdio je i Gordon Shaw koji je studentima 10 minuta puštao Mozarta nakon čega su rješavali test inteligencije. Pokazalo se da nakon Mozarta postižu bolje rezultate. Međutim, kod ponavljanja testa pokazalo se da to nema nikakve veze s Mozartovom glazbom, već s nekim drugim faktorima. Slobodno djeci puštajte Mozarta ako im se to sviđa, ali ne očekujte da će postati geniji.

Koristimo samo deset posto mozga

Iako čak postoji priča da je navodno Einstein koristio samo deset posto svog mozga, ova tvrdnja ne drži vodu. Ljudi koriste cijeli svoj mozak i sve njegove dijelove. Uostalom, kad bismo stvarno koristili samo 10 posto mozga, vjerojatnost da nam u prometnoj nesreći strada baš tih deset posto bila bi vrlo mala.


Stvarnost je da i malo oštećenje mozga ima ozbiljne posljedice. Također, snimke pokazuju da je naš mozak stalno aktivan, bez obzira na to što radimo.

Mozak je siv

Neki dijelovi mozga zbilja jesu sivi, ali neki su bijeli ili žućkasti. Kad biste nekomu mogli otkinuti gornji dio lubanje i pogledati unutra, vidjeli biste i crnu i crvenu boju. Siva kora mozga je zbilja siva, ali pokraj nje je i bijela kora. Srednji mozak je crn, a crvenu boju daje opskrba krvlju.

Nekima je dominantna lijeva, a nekima desna strana mozga

Ljudi s dominantnom lijevom stranom navodno su racionalni i orijentirani na detalje, a oni s desnom kreativniji. Ovo uvjerenje potječe od nekih istraživanja pacijenata s epilepsijom iz 60-ih godina prošlog stoljeća. No, već puno puta su ta saznanja pobijena. Tako se danas zna da obje hemisfere sudjeluju u pojedinim zadaćama, samo svaka ponekad djeluje na drugačiji način. Na primjer, u govoru je lijeva hemisfera odgovara za gramatiku, a desna za intonaciju i razumijevanje.

Kad naučite nešto novo, na mozgu se pojavi nova brazda

Iako je mozak zbilja pun brazdi i krivulja, sve je to posljedica evolucije. Ljudski mozak prije je bio malen i gladak, a s vremenom se mozak povećavao kako su se razvijale više funkcije koje su nas razlikovale od životinja. Kako je mozak rastao, stvarale su se i brazde. Dakle, objašnjenje je isključivo znanstvene prirode.

izvor: www.relax-forum.com

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.